188 GODINA KUČANSKOG DŽEMATA

0
2710
Džematlije kučanske džamije 80-tih

Zapisao hadži Fadil M. Kardović, prof.

Foto: arhiv Osvrt

Osnovni motivi mog bavljenja ovom materijom, sadržani su u već osvjedočenim saznanjima da se sve što se pamti zaboravlja, a sve što se zapiše ostaje da se pamti, jer ko nema čega da se prisjeća, zalud je život živio. “Samo je pisana riječ vječna”.

U prvoj polovini XVIII vijeka, rožajsko područje naselili su Keljmendi, a zatim i muslimanska bratstva koja su izgnana iz Meduna i drugih krajeva Kuča. Rožaje, iako mala varoš, imala je dvije čaršije (mahale): Gornja ili Keljmendija i Donja ili Kučka, a svaka od njih imala je i svoje groblje.

Prema dostupnim podacima, Kuč Alija je iz Meduna 1670. godine došao u Rožaje i nastanio se na lijevoj obali Ibra, gdje je i umro. Njegov grob i danas postoji na sredini Kučanskog groblja, nedaleko od centralne kapije. Kada već pominjem groblje, treba istaći da se u Rožajama do nedavno strogo vodilo računa ko kojem džematu i plemenu pripada, pa prema tome, i u koje se groblje sahranjuje (kopa). Kuči se, od postanka pa do danas, sahranjuju (kopaju) u groblju u podnožju Bandžovog brda, takozvano “Kučansko groblje”.

U neposrednoj blizini Alijinog mezara, koji je prilično velikih dimenzija, bez nišana i ikakvih natpisa, ograđen velikim pločama od sige, nalaze se mezari bratstva: Fetahovića, Bećiragića, Ganića, Kamberovića, Hamzagića, Kardovića i Hadžića, što potvrđuje međusobno srodstvo ovih bratstava. Pomenuta bratstva su vakifi kučanskog groblja i osnivači kučanskog džemata. U vrijeme Bajrama ili kakvom drugom prilikom kada se zijareti mezarje, svi pripadnici pomenutih bratstava, najprije prouče “El-Fatihu” svom pretku Aliji, pa onda prilaze mezarima svojih najbližih.

Prema nekim izvorima Kučanska džamija je 1830. godine sagrađena prilozima i dobrovoljnim radom Kučanskog džemata. Usmeni izvori govore da je Allahovom voljom i milošću, dio svog nasljedstva – zemljišta, za izgradnju džamije, uvakufio hadži Suljaga – efendija Kardović, mujezin i muslihun, koji je živio u kučanskoj mahali, današnjoj ulici “Mustafa Pećanin”. Tom prilikom je, kažu, pozvao džemat da započnu izgradnju džamije, obraćajući im se riječima: “I najduži put počinje prvim korakom”. Svojim iskrenim nijetom, nesebičnim trudom i zalaganjem ovaj vrijedni džemat sagradi ovu velelepnu džamiju, kojoj je malo sličnih u Crnoj Gori. Sačuvana je do današnjih dana u približno autentičnom obliku. Položaj Kučanske džamije je u okviru centralnog dijela Rožaja.

Kučanska džamija

Svojim stilom gradnje ona odslikava sredinu u kojoj se nalazi. Na njoj se može naći dosta drvenih djelova. Građena je od kamena sa drvenim hatulama. Kamen je vidljiv na fasadi a sa unutrašnje strane je omalterisana, ima visoki drveni krov pokriven šindrom i drveno munare. Imala je trijem sa drvenim stubovima, drvenom ogradom i vanjskim mahfilom na galeriji trijema, . Trijem je zatvoren 1983. godine. Na istočnoj strani džamije postojao je mekteb, koji je izgorio u požaru 1. februara 1870. godine, zajedno sa kardovskim hanom i dva dućana, ispod nje.

Džamija je u više navrata obnavljana sredstvima Kučanskog džemata. Danas se pored džamije nalazi zgrada u kojoj su smještene mektebske učionice, kancelarije Odbora Islamske zajednice i stanovi nekih službenika odbora IZ-e Rožaje i imama. Mnoge važne odluke koje su se ticale ovog džemata i šire, tipa, organizovanje zaštite od nasilnog pokrštavanja 1912. i 1913. godine, organizovanje odbrane Rožaja od napada četnika za vrijeme II Svjetskog rata i sl. donosile su se u Kučanskoj džamiji ili ispred nje. Zbog svoje važnosti, ova džamija zaslužuje, čim se za to stvore uslovi, da se na prostoru ispred nje postavi spomen ploča rožajskim gazijama i šehidima na čelu sa Mula Jakup-efendijom Kardovićem, gdje im je i klanjano dženaze.

Kučanski džemat, se dijeli u više bratstava i prostirao se sve do Crnče, tokom posljednjih 130 godina turske uprave u rožajskom kraju, pripadnici ovog džemata su imali istaknute funkcije u turskoj administraciji. Ahmed-efendija “Ganić-Hadžić-Vidić” je 1910. godine bio član turskog parlamenta sa tjelohraniteljem imamom Iljazagom Kardovićem. Od posljednjih pridošlih Kuča, smještenih u Biševu, potiče Šemsi-paša Biševac (Fejzagić-Čolović), glavni inspektor turskih trupa za Balkan početkom XX vijeka.

Kučanska džamija u svom vakufu posjeduje: Zakamena, šumu u Koljenu 11 ha i 70 a, livadu Zakameno 1,70 a, zgradu do džamije 195 m2, parcelu u Barmahali 6 ari, i pašnjak u Kalačima 78 ari.

Imami Kučanske džamije: Husein-aga ef. Fetahović, hadži Arslan-aga ef. Fetahović, Mula-Ahmet-aga ef. Kardović (drugi sin vakifa placa za Kučansku džamiju, hadži-Suljov, bio je imam i muslihun. Govorio je i pisao arapski, turski i albanski), Redžo ef. Bećiragić, hadži Mehmet ef. Kostić. Mula-Medo ef. Pećanin, rođen 1883.godine u Rožajama. Završio je mekteb i ibtidaiju u Rožajama, ruždiju i medresu u Đakovici. Govorio je i pisao bosanski, albanski, arapski, turski, a u književnosti se služio i perzijskim jezikom. Službu je od 1918.godine, obavljao kao imam matičar Kučanske džamije. Bio je vjeroučitelj-mualim u Rožajama – državni imam, postavljen dekretom Ulema Medžlisa iz Skoplja 1934. godine.

Mula-Jakup-efendija Kardović, rođen 1869. godine u Rožajama, potiče iz porodice Ulema, od oca Mula-Ahmeta i djeda hadži Sulja, vakifa, mujezina i muslihuna. Prema saznanju, mula-Jakup efendija završio je mekteb i ibtidaiju u Bijelom Polju, ruždiju i medresu u Đakovici, a Islamski fakultet studirao u Skoplju. Kao jedan od, u to vrijeme najobrazovanijih ljudi u Rožajskom kraju, govorio je i pisao: albanski, makedonski, turski, perzijski, arapski, itaijanski i njemački. Radio je u Baranama kod Peći kao imam i predsjednik te nahije više godina. U Tutinu je bio Predsjednik opštine u dva saziva, gdje je stekao veliko prijateljstvo sa ljudima iz cijlog Sandžaka. Bio je imam matičar džamije biševske, mjesto službovanja Vuča od 1926. godine. Postavljen dekretom Ulema Medžlisa u Skoplju od 1934. godine. U Rožajama je radio kao matičar i vjeroučitelj u Kučanskoj džamij,i gdje je sa svojim džematom donio presudnu odluku o spašavanju vatana muslimanskog življa našeg kraja i okoline, o kome je napisano mnogo. Najuticajnija osoba u istoriji Rožaja, Branitelj Rožajskog kraja, Sjenice i Novog Pazara. O Mula Jakup-agi i njegovim podvizima su pjevali poznati epski pjevači – guslari sa prostora Srbije, Kosova i Crne Gore: Međedović Avdo, Kurtagić Murat-aga Gazija, Ćorović Ašir-beg, Fetić Osman, Agić Besim i Ledinić Hajruš.

Mula Jakup ef. Kardović

Mula-Daut ef. Mulalić, od oca Omera, rođen 1886. godine u Rožajama. Službovao je kao vjeroučitelj u Balotićima. Rješenjem Ulema Medžlisa u Skoplju od 1935. godine postavljen je za mualima sibijan mekteba u selu Vuča do 1945. godine, a od tada prelazi na dužnost imama Kučanske džamije u Rožajama.

Iljaz-aga ef. Kardović, od oca Muja, rođen 1885. godine u Crnokopu. U službi je zastupao državnog imama Mula-Jakupa ef. Kardovića od 1938. do 1944. godine , a nakon toga bio je stalni imam džamije u Biševu. Završio je četiri razreda ruždije u Rožajama 1904. godine. Studirao Islamski fakultet u Istanbulu. Na dužnosti imama ostao je do 1952. godine.

Hivzijaga ef. Kardović (1920-1989), završio medresu u Novom Pazaru. Od 1952. godine do 1957. godine radi kao imam Kučanske džamije u Rožajama. 1958. godine otišao u Skoplje a 1967. godine u Tursku. Bio je aktivista Islamske vjerske zajednice Kučanskog džemata, dolazeći sa delegacijom iz Turske i držeći Hutbe džematu.

Ramiz ef. Hot, prof. aktuelni imam ove džamije. Rođen 1956. godine u Bukovici, opština Rožaje. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1978. godine. Za imama Kučanske džamije u Rožajama postavljen je 1979. godine, a 1982. za vjersko-prosvjetnog referenta Odbora IZ Rožaje. Član je Sabora Islamske zajednice u RCG i drugih komisija Sabora. Pored imamske službe obavlja i službu Sekretara odbora. Čitav svoj radni vijek proveo je u Kučanskoj džamiji.

Ramiz ef.Hot sa polaznicima mekteba

Hidajet ef. Hadžić – imam Kučanske džamije u periodu 1981. – 1982.

Rahman ef. Muhedina Nurković, rođen 1965. godine u Seošnici, opština Rožaje. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1985. godine. Postavljen je za imama Kučanske džamije u Rožajama 1986. godine. Član je odbora islamske zajednice u Rožajama, a obavlja imamsku dužnost po odluci odbora u novosagrađenoj džamiji Ibarac kod Rožaja.

Tokom čitavog vremena Osmanske vladavine na svim njenim područjima postojao je jedan vid okupljanja i vjerskog obrazovanja djece muslimana, a to su bili tzv. „Sibijan mektebi“ ili, kako ih je bošnjački narod u Sandžaku nazivao „mejtepi“. “Sibijan mekteb” kučanskog džemata je počeo sa radom kad i pomenuta džamija. Ovaj mekteb je bio zatvoren u periodu od 1918.-1925. godine, kada je Ministarstvo ponovo odobrilo njegov rad.

Pored imama, razvoju vjerskog života u mnogome su doprinijeli mujezini i Seiri-vaizi, mualimi Kučanske džamije: hadži Suljaga Kardović, Halilaga Bećiragić, Bejto Fetahović, (radio u Muftijstvu kao sekretar-djelovođa, turski vojni pitomac u Solunu), Salih Fetahović, Selim Fetahović, Jusuf Kardović, Abaz Kardović, Alija Topalović, Nailbeg Hajdarpašić, Šećer Hadžialijagić, Rustem Ganić, Ibrahim Bećiragić, Halim Bećirović, Hamdija Hadžimuhović, Šućro Bećiragić, Ćazim Čolaković, Sulejman Pećanin, Muhamed ef. Fetić, Redžep ef. Murić, Almir-Mican Škrijelj, Seiri-vaiz hafiz-Abdurahman ef. Kujević, Ramiz ef. Luboder, Glavni imam Rejhan ef. Hot, Ernad ef. Ramović, Muhamed Ramović, Sanel Škrijelj, Damir Skenderović, Bajram Mujević, Mualima Azra Šućra Bećiragić (rođena u Rožajama 1965.godine. Završila je tri razreda “Alaudin” medrese u Prištini 1985.godine. Godine 1986. postavljena je za vjerskog službenika, mualimu, u Rožajama. Prvi je ženski vjerski službenik na području ovog Mešihata), Mualima Nedžmija Hilma Lukač (rođena 1975.godine. Završila je srednju vjersku školu u Istanbulu 1996. godine. Postavljena je za vjerskog službenika, mualimu, u Rožajama 1999. godine. Danas je Nedžmija prvi doktor nauka Pedagogije na polju doprinosa islamskim vrijednostima iz oblasti pedagoških znanosti. Doktorirala je u Novom Sadu).

Ulje na platnu Selver Kardović