ARHAIKA BIHORA ESKA MURATOVIĆA

0
90

Piše: prof. dr Draško Došljak

Knjigu mr Eska Muratovića, pod naslovom“ARHAIKA BIHORA: jezički ethos za čovjekov logos”, čine četiri cjeline: O svjetovno-ethosnim izvorištima bihorskog jezika, Ka razumijevanju jezičkog ethosa i ethosâ obzirnosti i sabura, O ethosnim izvorištima bihorskog jezika i Mali rječnik bihorizama. Ov o je prva monografska obrada Bihora koja tretira naslovnu tematiku. Bihor je geografska regija na sjeveroistoku Crne Gore i obuhvata teritoriju opštine Petnjica i dio teritorije Bijelog Polja. Ime je dobila po Bihoru,  srednjovjekovnom gradu čiji se ostaci nalaze na teritoriji opštine Petnjica.

Svako jezičko/govorno područje sadrži manje jezičke zajednice koje izgrađuju i čuvaju  vrijednosti u ramovima svog životnog prostora. Bihorska govorna/jezička zajednica, kako Muratović navodi, baštini posebnost folklorističko-etničkih, sociološko-kulturoloških i etičko-antropoloških obrazaca, ali i odražava duhovno-životnu posebnost. Kao ethos opstanka i samoodržanja jednog naroda, konkretno bihorskog,  govor baštini umnost u skladu s tradicijom i svim onim što ona nosi sa sobom. Istražujući prostor Bihora, Muratović konstatuje da ogroman dio semantičke raspoloživosti arhaičnog bihorskog jezika pokazuje da se oblikovanje čovjeka Bihora odigrava u kući i porodici, uz njegovanje principa jedinstva svih vaspitnih komponenti: fizičke, umne, radno-moralne, religijsko-vjerske. Autor pokazuje da se najviše njegovalo  moralno i umno vaspitanje pojedinca, da se sa mudrošću i jakom voljom treba učiti strpljenju i istrajnosti. Muratović ističe da su u Bihoru posebno na cijeni: poštenje, iskrenost, skromnost, kuražnost, druželjubivost, miroljubivost i pravičnost.

U drugom poglavlju ovoga rukopisa, naslovljenom Ka razumijevanju jezičkog ethosa i ethosâ obzirnosti i sabura, autor mr Muratović  objašnjava  jezičku ethosnost za čovjekov logos, a to znači da je jezik zavičajni čuvar iz kojeg je moguće tumačiti simboliku svijeta, omogućiti čovjekovom logosu povijesno pozicioniranje ka totalitetu svijeta života i njegovih procesa. Autor objašnjava status jezika u filozofskoj hermeneutici, kao i etiku obzirnosti i etiku sabura kao dva etička modusa koji pripadaju i ethosu zavičaja. Profesor Muratović konstatuje da je situaciona ethosnost inicirana osobenostima individualnog karaktera kojeg prate moralni simboli sa svojim značenjem u njihovoj jednokratnosti, kada se moralno dobro potčinjava pravilima moralno-etičkog važenja u određenim situacijama. Na studiozan način uz korištenje naučnog aparata,  autor  u ovom poglavlju obrađuje i teme: Ka filozofskoj tematizaciji konvergencije etike obzirnosti  i etike sabura sa humanizmom islama, O humanizmu i etici u islamu, Etika obzirnosti, O etici sabura iz konteksta islamske tradicije, Etika sabura kao egzistancijska kodifikacija opstajanja bošnjačkog naroda, Strpljivost kao sabur, Selamet kao sabur, Samozatajnost kao sabur i Samoprevazilaženje kao sabur. Ovim temama, Muratović je nadogradio dosadašnja lingvistička ispitivanja ovoga prostora. 

U trećem poglavlju, O ethosnim izvorištima bihorskog jezika,  prof. Muratović piše o razboritosti onih koji ne odustaju, o radu kao sredstvu oblikovanja stvarnosti, o umijeću življenja uz snagu i revnost, o umješnosti i marljivosti: „bastadur“ i „dikat“, o čovjeku u vrlini, vrlini u čovjeku: poštovanje i pouka za stolom životne stvarnosti, o Ulozi muhabeta i habera u bihorskoj tradiciji, o ethosu kazivanja u srođenosti riječi: bihorski posjedak, o pojmovima berićet i saglam iz konteksta našeg doba, o riječima: Haslet i erbap, o mudrostu u oprezu ili lukavstvu koje to nije, o velikodušnosti i darežljivosti, strpljenje i vedrina su uvijek u blizini dobra i pravde, o istini u samopoštovanju i samopoštovanju u istini, o milosrđu kao čovještvu,  o životu u dobru i dobru u životu. Muratović posebno ističe da su pored kulturnih sistema i zajednica, pojedinci istinski nosioci stvaranja dobara i vrijednosti ljudskog duha preko potrebe i obaveze stvaranja zajedničkih projekata, kojima se daje punoća smisla današnjice i određuje smjer sjutrašnjice, pri čemu se nerijetko polazi od životnog morala otvorenog za svijet života i univerzum.

Mali rječnik bihorizama, posljednje, četvrto poglavlje ove monografije sadrži riječi iz bihorskog govora, i njihova značenja, te predstavlja dragocjenu dopunu dosadašnjim dijalektološkim rječnicima crnogorskih govora.

Monografski knjiga mr Eska Muratovića  “ARHAIKA BIHORA: jezički ethos za čovjekov logos” predstavlja, očekivano, studiozno i stručno obrađenu temu. Knjiga je odlična dopuna cjelokupnim naučnim istraživanjima Bihora i podstrek da se na isti način obrade i neke druge geografske regije.