Umjesto 4.800.000 eura, Hajla se može napajati strujom za 1.600.000 eura

0
791

Inžinjer Božidar Brajović sa svojim timom i grupom saradnika uradio je Idejni projekat za energetsko napajanje Ski centra „Hajla“, vrijednosti oko 1.600.000 eura i spremni su da ga besplatno ustupe državi.

– Pozivamo predstavnike državnih institucija na detaljnu prezentaciju Idejnog rješenja i dogovor oko njegove realizacije, uključenjem i drugih preduzeća iz Crne Gore. Spremni smo, ukoliko se procijeni da je korisno, da se naše preduzeće isključi iz realizacije idejnog projekta uz garanciju da ćemo i u tom slučaju obezbijediti prisustvo, stručnu i tehničku pomoć inženjerskog kadra, proizvođača opreme koji će garantovati za kvalitet Idejnog projekta, ukoliko bi oni bili prihvaćeni. Cilj je realizacija pametnog rješenja – kazao je Brajović za Pobjedu.

Javne nabavke

Ovom inicijativom, kako objašnjava naš sagovornik, žele da „nadležne institucije dodatno angažuju i podstaknu širu raspravu o pitanju vezanom za realizaciju ovog projekta“.

On podsjeća da je na sajtu Ski centra „Hajla“ objavljeno da su predstavnici CEDIS-a iz Podgorice obišli buduću trasu dalekovoda projektovanu za potrebe budućeg ski kompleksa, koju je predvodio koordinator tima Rusmir Džudžević.

Navodi se da je buduća trasa zamišljena od mjesta Zeleni do planine Štedim.

Pomenuti dalekovod, kako piše na sajtu, će napajati i biti u službi ski centra i za dalju realizaciju tog projekta u cjelini, a pozicionirane su lokacije planiranih trafostanica, jer ih je potrebno uraditi na projektovanoj trasi.

– Vrijednost radova za izgradnju pomenutog dalekovoda i trafostanica iznosi 2.910.000 eura. Preostaje u ovoj fazi radova da CEDIS u što kraćem vremenskom periodu izda urbanističko-tehničke uslove koje će proslijediti Upravi javnih radova na raspisivanje tendera po principu projektuj i izgradi – objavljeno je na sajtu Ski centra „Hajla“.

Brajović podsjeća da je Uprava za kapitalne projekte objavila Postupak javne nabavke 19. maja ove godine na Portalu javnih nabavki Crne Gore – Izrada Glavnog projekta i izvođenje radova na izgradnji elektroenergetskog napajanja ski centra „Hajla“ po principu „projektuj i izgradi“, a procijenjena vrijednost je 4.800.000 eura.

– Koji su razlozi uvećanja procijenjene vrijednosti od 2.910.000 koju je dostavio CEDIS, na 4.800.000 eura? Naručilac neće da shvati da su njegovi odgovorni ljudi zloupotrijebili službeni položaj, jer je sa uvećanom procijenjenom vrijednošću nabavke eliminisao ponuđače koji nijesu u mogućnosti da obezbijede bankarske garancije iznosa oko milion eura da bi ispunili uslov za dostavljanje ponude – kategoričan je Brajović.

On je ranije, govoreći za Pobjedu o ovom tenderu, ukazao da Uprava za kapitalne projekte nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama sačinila tendersku dokumentaciju Postupka javne nabavke i da je morala uzeti u obzir mogućnost učešća malih i srednjih privrednih subjekata. Kategoričan je i Uprava nije utvrdila procijenjenu vrijednost javne nabavke od 4.800.000 eura na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo.

– Cilj treba da nam bude: dostaviti izuzetno kvalitetne, vrhunske tehnologije i proizvode koji korisnicima obezbjeđuju sigurne, dugoročne investicije, sačiniti idejni projekat i ako naručilac nije propisao da se izgradi projekat u skladu sa najnovijim tehnologijama, već je za ključne elemente propisao zastarjela tehnička rješenja sa kojima se ne može uraditi napredno tehničko rješenje, uz poštovanje principa zaštite životne sredine, energetske efikasnosti, obezbijediti ekonomično, efikasno i efektno korišćenje javnih sredstava – ističe Brajović.

Projektno rješenje koje nudi njegov tim, tvrdi on, obezbjeđuje najveći stepen energetske efikasnosti, a gubici električne energije svedeni su na najmanji mogući iznos.

– Odabrani proizvodi su proizvodi poznatih evropskih i svjetskih proizvođača, a armiranobetonske montažne kućice se proizvode po licenci „ABB“ u Novom Selu, opština Danilovgrad – dodaje Brajović.

Projekat energetskog napajanja Ski centra „Hajla“ koji nude zasniva se, objašnjava naš sagovornik, na ugradnji tipskih trafostanica TS 35/04kV na projektovanoj trasi, čime se, dodaje on, postiže povećanje energetske efikasnosti postojećih distributivnih objekata.

– Projektom se isključuje izgradnja TS „Crnja“ 35/10 kV, a na njenom mjestu predviđena je ugradnja armiranobetonske montažne kućice u kojoj bi se instalirao 35 kV rasklopni blok za priključenje kabla sa izvodne ćelije sa TS 35/0,4 kV „Zeleni“ za priključenje izvodnih 35 kV ćelija trafostanica „Nova 4“ i „Nova 7“ i prateća oprema, mjerne ćelije – kaže Brajović.

Projektovani gubici

U tipski projektovanim trafostanicama, dodaje on, projektovana je ugradnja transformatora 35/0,4 kV, 1000 kVA, eko dizajn sa gubicima Faza II.

– Transformacija 35/0,4 kV ostvaruje se na transformatorima 35/0,4 kV koji su instalirani u trafostanicama na projektovanoj trasi. Našim projektnim rješenjem imamo transformaciju električne energije, gubitke samo na transformatorima 35/04 kV, u tri 1×1000 kVA, jednoj 2×1000 kVA i jednoj 1×630 kVA, dok projektnim zadatkom naručioca imamo transformaciju 35/10 kV na dva transformatora: 2×2,5 MVA i transformaciju na transformatorima: 10/04 kV, na pet transformatora 5×1000 kVA i jednom 1×630 kVA – ističe naš sagovornik.

Maksimalni godišnji gubici električne energije u sistemu energetskog napajanja Ski centra „Hajla“, kako kaže, izgrađen je u skladu sa projektnim zadatkom naručioca, koji je predvidio 943 MWh, dok bi realizacijom ovog projekta oni iznosili: 445,88 MWh.

– Godišnja ušteda na gubicima električne energije iznosi: 497,26 MWh plus ušteda gubitaka kroz kablovsku mrežu 35 kV koja zamjenjuje 24 kV mrežu. Trafostanice 10/0,4 kV i trafostanice 35/0,4 kV imaju iste armirano betonske montažne kućice i niskonaponske blokove. Razlika je u transformatorima 10/0,4 kV i 35/0,4 kV i blokovima 12 kV i blokovima 36 kV koje proizvode isti proizvođači – rekao je Brajović.

On je kategoričan da je u CEDIS-u „pod hitno potrebno preduzeti mjere da se postupci javnih nabavki sprovode u skladu sa zakonima, odnosno spriječiti nabavku opreme koja ne ispunjava energetsku efikasnost, standarde, tehničke propise Crne Gore“.

– Neophodno je da se definišu tehnički zahtjevi koji će omogućiti nabavku opreme sa najvećim stepenom energetske efikasnosti koja se proizvodi i instalira u Evropskoj uniji – zaključio je naš sagovornik.