Polimski muzej Berane konzervirao dio etnografske zbirke od neprocenjive vrijednosti

0
0

Etnografska zbirka Polimskog muzeja sadrži 690 predmeta. Određeni broj predmeta ove zbirke nalazi se u lošem stanju i zahtijeva hitne konzervatorske mjere, i to su uglavnom predmeti od platna koji su i skloni bržem propadanju.

„Kako je muzej čuvar i tumač ljudske istorije, cilj ustanove je da se što veći broj predmeta konzervira, adekvatno zaštiti i da se obezbijede uslovi za očuvanje istih. Posebno se nastoje očuvati tekstilni predmeti kao najosjetljiviji muzejski eksponati. Takvi predmeti su vrlo često u veoma lošem stanju i prije nego što su ušli u muzej. Veliki dio tih šteta je nemoguće popraviti, ali je neophodno voditi računa o tome da se spriječi širenje nastalih oštećenja ili da se što je moguće duže predmeti očuvaju u stanju u kom su zatečeni“, kazala je direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić.

Kako je objasnila u prethodnom periodu sprovedene su konzervatorske mjere, na dijelu predmeta etnografske zbirke koji su bili u veoma lošem stanju (naročito ječerma i krstaš barjak), a sve u cilju zaštite što više muzejskih predmeta od daljeg propadanja.

„Konzervatorske mjere sprovedene su na: muškom jeleku (ječerma), na 4 ženska jeleka i na krstaš barjaku – jednom od predmeta stalne postavke, koji je kulturno dobro od izuzetnog značaja.

Mjere, na kulturnom dobru predmeta Etnografske zbirke Polimskog muzeja, sprovedene su u skladu sa predloženim projektom „Konzervatorski projekat na dijelu predmeta (6) Etnografske zbirke, JU Polimski muzej Berane“, koji je baziran na osnovu konzervatorskih izvještaja, a koji su rađeni za potrebe samog projekta. Ovaj projekat je realizovan u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, a finansiran je od strane Ministarstva kulture Crne Gore“, saopštila je Folić i nastavila:

„U prioritetima za konzervaciju, našao se i muzejski predmet krstaš barjak koji je inače i dio stalne muzejske postavke. Stotinaška, kasnije četna zastava, iz 1862. godine (manji “krstaš barjak”) skoro kvadratnog crvenog polja, široko bijelog obruba sa bijelim krstom na sredini polja.

Osim krstaš barjaka prioritet pri odabiru za konzervaciju su imali i jeleci sa statusom kulturnog dobra, cijeneći njihovu posebnost i tradicionalnu prepoznatljivost, dodala je Folić na kraju.