Došljak: Bihor – književna inspiracija

0
193

Piše: prof.dr Draško Došljak

Plod tradicionalnog konkursa za neobjavljenu priču inspirisanu Bihorom, jedanaestog po redu, a koji raspisuje NVO Centar za kulturu Bihor, je zbornik priča  „Bihorski memento“, koji je, sada, pred čitaocima.

U uvodnoj riječi, urednik Mirsad Rastoder piše: „Danas, u ovom ludom trku, carstvu haramija, insan nema vremena za lijepu riječ ili stih, jer tumara pod olujom informacija koje ga sistematski zasipaju, oblikuku njegovu potrošačku psihu, zatupljuju njegovu mudrost. Umjesto: pamti! – važnije je: potroši i baci!“.

Zbornik „Bihorski memento“ pamti! To je njegova vrijednost. Pamti zahvaljujući Festivalu Zavičajne staze, organizatoru Mirsadu Rastoderu, i autorima priča koje su među koricama ove knjige.

Narodna bajka „Đul-Fatima“, iz antologije „Usmena proza Bošnjaka iz Crne Gore i Srbije“, koju je priredio Husein Bašić, otvara festivalske priče: nagrađene i druge priče i poklon priče.

Prvonagrađena priča „Gost“ autorke Dragane Erjavšek, drugonagrađena „Gluho doba“ Mirze Pinjića, trećenagrađena „Hamal“ Safeta Sijarića, specijano nagrađena za autentičnost pripovijedanja „Dova“ autora Afana Latića jesu priče koje su, odlukom Žirija, ovjenčane na jedanaestom Festivalu, a sada i ponuđene čitaocima na iščitavanje.

U zborniku „Bihorski memento“ su zastupljene i priče autora: Safadina Dina Burdžovića, Stamena Milovanovića, Seada Ramdedovića, Hafize Džanković, Božidara Proročića, Nikice Banić, Refadije Pepe Abdić, Mehmeda Đedovića, Abida Jarića, Sefadina Koraća, Dina Lotinca, Vasilija Perovića, Safeta Sijarića.

Ucjelini zbornika „Poklon priče“ nalazi se proza: Refika Ličine, Ilje Sijarića, Kemala Musića, Faiza Softića, Abida Jarića.

Svaka priča ovoga zbornika „ nalazi put ka onome ili onima na koje ‘cilja’, te dobra priča nije samo ona koja je nagrađena ili ona koja se pamti, već ona priča kojoj se s vremena na vrijeme čitalac rado vraća“.

Postojanje i trajanje  književnog festivala „Zavičajne staze“, kako veli Safet Hadrović Vrbički,  vrijedi zbog što on „njeguje i slavi pisanu riječ, kojom se uzdiže knjiga i njene mudrosti, najjači svjedoci ljudskog bitisanja i trajanja“. A Vlatko Simunović, koji je sa Vrbičkim recenzent knjige, piše: „Ova knjiga konkurentna je antologijama ili panoramskim pregledima narativne proze koje su nastajale i na širim prostorima i dužim hronološkim lukom“.

Zbornik priča „Bihorski memento“ svjedoči o dobroj ideji jednog, sada prestižnog, književnog festivala, o važnosti umjetničke riječi, o Bihoru koji rađa i inspiriše dobre pisce.

Ovo je knjiga koja nas motiviše da govorimo: Čitam! A ko čita taj ne zaboravlja!