Tatjana Bulatović kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda

0
190

Pred komisijom Ustavnog odbora u Skupštini Crne Gore, nastavljeno je saslušanje kandidata za izbor četiri sudije Ustavnog suda. Danas su saslušani Tatjana Bulatović i Ilija Vukčević

Kandidatkinja Tatjana Bulatović za sutkinju Ustavnog suda javila se nakon 18 godina radnog staža. Radila je, kako kaže u različitim oblastima – u Željeznici Crne Gore, na Medicinskom fakultetu UCG, u Ministarstvu zdravlja, u službi Glavnog grada, Ministarstvu sporta i mladih, a sada radi na poslovima sekretara u JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina.

Ovo je drugi put da se Bulatović prijavljuje za sutkinju Ustavnog suda, a poslanica Vesna Pavićević kazala je da je još prošlog puta kandidatkinja odgovorila na sva pitanja i pokazala da sa bogatim iskustvom zaslužuje da obavlja tu funkciju.

Upitana da prokomentariše kakva se slika prezentuje u medijima o radu Ustavnog suda, Bulatović ističe da se ne može posmatrati samo posljednji period rada ove institucije.

“Ustavni sud kada radi u punom kapacitetu je izuzetno transparentan i u brzim rokovima je rješavao većinu predmeta. Ne možemo percipirati Ustavni sud samo u periodu nakon smanjenja broja sudija. Ne postoji opcija sa brojem sudija od tri do sedam nego se kaže da ga moraju činiti sedam sudija. U javnosti se pogrešna percepcija stvara samo zbog smanjenja kadrovskih kapaciteta. Ustavni sud je došao u žižu jer radi smanjenim kapacitetom i prebacila se neka teža na parlament zbog izbora sudija. Da je to neka redovna procedura vjerovatno ni Ustavni sud ne bi bio u epicentru dešavanja“, kazala je ona.

Poslanik Vladimir Martinović je kazao da se o Ustavnom sudu ne može govoriti afirmativno.

“Da je ovo pravna država i na njih bi se obratila pažnja.To je krnja institucija koja je 90 odsto partijska a ne profesionalna. Težnja svih nas ovdje je najiskrenija da više nemamo zarobljeni, partijski, već profesionalni, časni i pošteni Ustavni sud i iste takve sudije koje će predstavljati našu državu“, kazao je Martinović.

On je pitao kandidatkinju da li je Temeljni ugovor podložan ustavno-sudskoj kontroli, kao i da li su “zetski zakoni“ u skladu sa ustavnim i pravnim poretkom Crne Gore.

Bulatović nije htjela da zauzme pravni stav o “zetskim zakonima“.

“Djelimično sam ispratila kako su donešene. Nikakve odluke koje se ad hok donose se nisu pokazale kao dobre u političkom smislu. Ako je građanima Zete omogućen izbor odbornika i poslanika, ako mogu da učestvuju na izborima i ne mijenja suštinski taj proces, diskutabilno je sve to. Bez uvida u kom dijelu se zakon napada ne bih mogla to da komentarišem“, kazala je ona.

Kako dodaje, Temeljni ugovor kao pravni akt jeste podložan ustavno-sudskoj kontroli.

“Ne možemo ga posmatrati kao klasičan obligaciono pravni odnos. On nema svoje vremensko ograničenje, ima veći broj subjekata na koje se odnosi. Ta lingvistička formulacija ne mora da znači da je to obligaciono pravni odnos. Ako sadržina Temeljnog ugovora zadire u ustavne kategorije to može biti u procesu pred Ustavnim sudom. Sve zavisi od inicijative u kom dijelu se osporava Temeljni ugovor“, kazala je ona.

Nije smanjen politički uticaj

Poslanik Milun Zogović pitao je kandidatkinju takođe o “zetskim zakonima“. On je kazao da je bila slična situacija u Tuzima gdje su tada mještani tog mjesta imali pravo da se izjasne i na izborima za lokalnu samoupravu i na izborima za gradonačelnika Podgorice.

“Sada dolazimo u paradoksalnu situaciju i stiče se utisak da su ti zakoni stavljeni kako bi se pokušalo nekim političkim inžinjeringom omogućiti da Vuković ne doživi potpuni fijasko. On je od pobjede svakako daleko nego da se to makar malo ublaži i da se određeni kandidati koji su imali najveću podršku prema svim relevantnim istraživanjima koji dolaze sa područja Zete isključe sa tog procesa. Da li je održivo da imamo dvostruke standarde što se tiče biračkog prava?“, pitao je Zogović.

On je takođe pitao koji su najveći izazovi sa kojima se susrijeće crnogorsko pravosuđe i da li se osjeća smanjenje političkog uticaja na sudsku vlast.

Bulatović je kazala da na prvo pitanje ne može dati odgovor jer ne zna kako je tekla procedura da bi došlo do samostalnosti opštine Tuzi.

“Postojao je period kada se čekalo da se ispune formalni uslovid a dođe do samostalnosti opštine Tuzi. Izmjene i dopune su bile donešene pa je nastupila samostalnost. kakvi su bili izborni procesi ne znam i otišli bi u političkom pravcu da to komentarišem“, kazala je ona.

Bulatović je istakla da postoje veliki izazovi u crnogorskom pravosuđu.

“Opet, sve je u rukama poslanika i ovog doma. Prije svega i odluka o sudskom savjetu, izboru sudija… Ne mislim da je smanjen politički uticaj“, kazala je ona.

Građanima vratiti institucije

Poslanik Dragan Ivanović pitao je kandidatkinju da prokomentariše kako vidi što je ustavnih žalbi sve više kao i kako komentariše činjenicu da je u strazburu najviše ustavnih pritužbi naših građana.

“Građani treba da budu svjesni koja su njihova Ustavom zagrantovana prava i da imaju instituciju kao što je Ustavni sud. Veliki broj ukazuje na manji broj sudija, naročito u zadnjih par godina kada je postepeno padao sa sedam na tri. Međutim, zašto se građani obraćaju Ustavnom sudu, jer nisu zadovoljni rješavanjem svojih pravnih statusa drugih institucija. Tu je problem i građanima moramo vratiti institucije“, kazala je Bulatović.

Odgovarajući na pitanje o Zakonu o lokalnim samoupravama kojim se objedinjavaju izbori u svim opštinama, Bulatović je kazala da već postoji odluka Ustavnog suda da je neustavan.

“Ne znam tekst, kako je došlo do izmjena i dopuna, tak oda ne bih mogla u pravnu materiju ulaziti nečega što nisam ni pročitala. Javnosti je već poznata odluka Ustavnog suda pa ne mogu ni zauzeti drugačiji stav. Treba se poraditi na tome da i sudije Ustavnog suda podnose inicijative za ocjenu ustavnosti“, kazala je ona.

Odgovarajući na pitanje poslanika Luiđa Škrelje, Bulatović je kazala da prije objedinjenih izbora parlament treba izabrati sudije.

“Tu je jednostavno rješenje. Do 23. oktobra počinje redovno zasijedanje, dvije trećine parlamenta neka izaberu sudije. Ako do toga ne dođe nadamo se da nećemo imati izbornih prigovora u toku izbornog procesa, sve na nivou teorije“, istakla je ona.

Bulatović je dodala da sudija Ustavnog suda mora imati položen pravosudni ispit.

“Ipak su tu odluke i drugih sudova. To je prosto potvrda nečeg u struci“, istakla je Bulatović.