RJEČNIK GOVORA VRANEŠKE DOLINE

0
0

Piše: Prof. dr Draško Došljak

U izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti objavljen je Rječnik govora okoline Bijelog Polja (Vraneška dolina), autorke dr Jelene Bašanović Čečović.
Vraneška dolina je predstavljala jednu od zona koju je bilo potrebno rječnički idijalekatski opisati. Ovim rječnikom je opisan govor kraja koji predstavlja homogenu cjelinu na zapadu bjelopoljske opštine. Vraneš se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore, između planina Bjelasica, Buren, Stožer i Lisa. Današnje područje Vraneške doline zovu i Vraneš, obuhvata predio od Slijepča Mosta do do Kovrena, sa dvadesetak sela koncentrisanih oko Tomaševa (nekad Šahovići) i Pavinog Polja.


Terenska istraživanja dr Jelene Bašanović Čečović su rezultirala „sakupljanjem prilično slojevite leksike u Rječniku, koja je tematski vezana za različite oblasti života ljudi sa ovog područja. O bogatstvu i slojevitosti leksike Vraneške doline svjedoči i njena značenjska raznovrsnost budući da su se u Rječniku izdvojile nekolike tematske grupe: nazivi zanata i zanimanja, nazivi odjeće, obuće i tkanina, nazivi pokućstva, kulinarski nazivi, nazivi oruđa za rad i agrarnih kultura, nazivi vremenskih prilika, nazivi narodnih igara… Nazivi srodstva, mjera za dužinu, težinu, zapreminu, biljnog i životinjskog svijeta takođe su predstavljeni karakterističnom leksikom“.


Mjesto u ovom rječniku ima ekspresivna leksika, koju odlikuju osobenosti i na strukturnom i na semantičkom planu. „U skladu sa leksikografskim pravilima, i ovaj rječnik ima rječničke članke i odrednice na lijevoj strani članka, tj. lekseme izdvojene iz sakupljene građe, koje su u ovom rječniku navedene azbučnim redom i u akcenatskom liku u kojem se realizuju u ispitivanom govoru. Odrednica se navodila u osnovnom obliku – imenske riječi date su u nominativu jednine, rijetko množine, glagoli u infinitivu, pridjevi, pridjevske zamjenice i brojevi u obliku muškog roda, a nepromjenljive riječi u svom jedinom obliku. Na desnoj strani rječničkog članka nalaze se gramatički i semantički podaci o odrednici, kao i primjeri njene kontekstualne upotrebe“.
Govori Vraneške doline pripadaju mlađim novoštokavskim govorima – śeverozapadni crnogorski govorni tip. Prozodijski sistem čine četiri akcenta suprotstavljena jedan drugom kvantitetom i intonacijom – dva silazna i dva uzlazna. Bilježi se i upotreba silaznih akcenata u unutrašnjosti riječi, i rijetko na njenom kraju. Postakcenatske dužine se dobro čuvaju, stari i novi tip prenošenja akcenata na proklitiku je, takođe, odlika ovih govora. Vokalski sistem ovih govora sadrži pet standardnih vokala, kao i vokalsko r. Suglasnički sistem „odlikuje se nestabilnošću glasova h, j, v, proširenošću sistema spiranata glasovima ś i ź, koji su nastali u rezultatu novog i jekavskog jotovanja ili kao posljedica kontakta sa sonantom j nakon gubljenja poluglasnika, redukcijom eksplozivnog dentala t u medijalnom i finalnom položaju, pojačana frekvencija glasova ć i č, koji su dobijeni u rezultatu jekavskog jotovanja.


Kako u predgovoru piše: „Rječnikom govora okoline Bijelog Polja ( Vraneška dolina) obuhvaćena je ileksikografski obrađena leksika sa područja koje u dijalektološkoj nauci do sada nije bilo opisano i za čijim opisom je postojala ‘urgentna potreba’. Zasnovan isključivo na usmenim izvorima, Rječnik pripada kategoriji dijalekatskih rječnika, a leksičko blago koje je njime popisano, pružiće brojne informacije o narodu koji se njime služi“.


Rječnik kao autorsko djelo doc. dr Jelene Bašanović Čečović je značajan doprinos našoj dijalektologiji. Biće odličan podstrek istraživačima iz ove oblasti da monografski opišu govor Bijeloga Polja. Rječnik je, ujedno, i uzor u crnogorskoj leksikografiji.