RJEČNIK GOVORA OKOLINE BERANA

0
1

Prof. dr Draško Došljak

Nakon Rečnika Vasojevića, dr Rade Stijović; Rječnika vasojevićkog govora,Vuka Boričića Tivranskog; Rožajskog rječnika, Ibrahima Hadžića; Rječnika gornjobihorskog govora, dr Draška Došljaka i Rječnika govora okoline Bijeloga Polja, dr Jelene Bašanović Čečović, jugoistočna crnogorska govorna zona je dobila još jedan rječnik – Rječnik govora okoline Berana, čija je autorka dr Danijela Radojević. Izdavač ove knjige je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i njen Institut za jezik i književnost „Petar II Petrović Njegoš“, pod uredništvom akademika Branislava Ostojića.

U predgovoru ove vrijedne knjige, autorka dr Radojević daje geografski položaj Berana, metodologiju i prostor istraživanja, ističući da „beransko područje krasi bogata i raznovrsna leksika, mnoge riječi su autentične, prepoznatljive samo stanovništvu ovoga kraja, diferencijalne ne samo u odnosu na standardni jezik, već i u odnosu na susjedne govore. Takva leksika je naročito upečatljiva i daje posebnu draž i pečat leksičkom profilu beranskog podneblja. Značajan leksički sloj čine i riječi pozajmljenice iz drugih jezika koje svjedoče o raznim istorijskim dešavanjima, kulturološkim prožimanjima i doticajima. Dominiraju turcizmi, ali je značajan udio u romanizmima, a onda znatno manje i riječi iz drugih jezika“.

Što se tiče strukture rječnika, ona je u potpunosti usklađena sa već ustaljenom metodologijom izrade dijalektološih rječnika. Na lijevoj strani rječničkog članka date su odredničke riječi sa svojim gramatičkim karakteristikama, a na desnoj semantička identifikacija sa navođenjem primjera kontekstualne upotrebe date lekseme. Odredničke riječi poređane su azbučnim redosljedom. Date su u osnovnom gramatičkom obliku (nominativu jednine, ili množine, kod imenskih riječi, infinitivu kod glagola i jednom obliku kod nepromjenljivih riječi. U okviru gramatičke obrade imenica date su nastavci za genitiv jednine; kod pridjevskih riječi i pridjevskih zamjenica uz muški navode se i nastavci za srednji i ženski rod; kod glagola dat je nastavak za 1. lice jednine prezenta ličnih glagolskih oblika. Ukoliko dolazi do akcenatske ili glasovne promjene u odnosu na odredničku riječ u osnovnom gramatičkom obliku, umjesto nastavka dat je puni oblik. Nepromjenljive riječi sadrže oznaku gramatičke vrste kojoj pripadaju. Odrednička riječ akcentovana je u skladusa izgovorom koji je zabilježen u susretu sa živim narodnim govorom.

Dr Danijela Radojević u predgovoru daje i dialektološku sliku govora Berana: prozodijsku, fonetsku, morfološku i sintaksičku. Obrađivana govorna zona (okolina Berana) pripada jugoistočnim crnogorskim govorima, sa svim svojim naučno poznatim dijalekatskim osobinama Novoštokavsko prenošenje akcenata karakteriše se na pomjeranje kratkosilaznog akcenta sa ultime na penultimu i njegov prelazak u neki od uzlaznih akcenata, Za razliku od kratkosilaznog akcenta, dugosilazni ostaje neprenesen i ima slobodnu distribuciju. Uzlazni akcenti javljaju se na unutrašnjim slogovima, na penultimi riječi. Ovo govorno područje karakteriše i dobro čuvanje predakcenatskih i poslijeakcenatskih dužina iza silaznih akcenata, ali i dominantno staro prenošenje akcenata na proklitiku. Vokalski sistem ovih govora čini pet standardnih vokala, kao i vokalno r. Refleks dugog starog glasa „jat“ je ije, a kratkog je. Prisutno je jekavsko jotovanje labijala. Što se tiče konsonantskog sistema: suglasnih h je slabo očuvan. Raširena je upotreba suglasnika ś, a suglasnik ź je prisutan kod ustaljenih primjera, mikrotoponimima i hipokoristicima.

Talas migracija i modernizacije, kao i zamiranje tradicionalnih zanata i djelatnosti u poljoprivredi uticali su, pored ostaloga, i na govornike beranskoga područja.

Rječnikom govora okoline Berana, navodi autorka dr Danijela Radojević nastavljeno je „prikpljanje i spasavanje od zaborava bogate leksike crnogorskih narodnih govora, a preko leksike i običaja, istorije, mitologije i uopšte duhovne kulture etnikuma koji se njom služi. Stoga su ovakvi rječnici pokazatelj ne samo leksičkog bogatstva, već i ogledalo jedne šire sociokulturne panorame“.

Rječnik dr Danijele Radojević predstavlja vrijedan doprinos crnogorskoj dijalektologiji i predstavlja metodološki uzor izrade ove vrste rječnika. Nešto više od četiri hiljade riječi, koje sadrži ovaj rječnik, trajno je sačuvano, pa će biti moguće upoređivati ih i sa drugim, prije svih, susjednim govorima. To je i jedan od ciljeva izrade ovoga rječnika. Rječnik je, svakako, i dobar podstrek mlađim istraživačima u oblasti dijelektologije.