Rijeke u Rožajama zatrpane smećem, u šumama odlažu stari namještaj

0
395

Piše: Vera Ratković / DAN

Od smeća nisu pošteđene ni prigradske šume, pa ni šumski kompleksi udaljeni od gradskog područja

I pored toga što brojne lokalne organizacije i savjesni građani redovno upozoravaju na nepravilno i nelegalno odlaganje otpada, stanje životne sredine u rožajskoj opštini je sve alarmantnije.

Iz NVO „Avlija“ naglašavaju da su, usljed neselektivnog odlaganja otpada, zagađene rijeke i vazduh na prostoru čitave Crne Gore, a da državna i lokalne vlasti ne čine dovoljno na iznalaženju održivih i trajnih rješenja.

-Godinama se samo priča o problemima divljih smetlišta i osnivanju regionalnih deponija i reciklažnih centara, ali se sve završava samo na priči. Stanje životne sredine u našoj opštini je alarmantno, prvenstveno zbog divljih deponija u koritu Ibra i ostalih rijeka, kao i na izletištima i duboko unutar šumskih kompleksa. Da je stanje krajnje zabrinjavajuće, najbolje se može vidjeti tokom mapiranja divljih deponija. Prilikom snimanja filma o stanju životne sredine zaista smo naišli na nevjerovatne scene. Šumski kompleks Halj je pretvoren u ogromnu deponiju jer se na tom prostoru nalazi više stotina divljih deponija. Gradska deponija Mostina i još tri lokacije na potezu Ibarske magistrale prema selu Bać pretrpane su smećem koje je u direktnom dodiru s koritom Ibra u kom se nalazi ogromna količina otpada – kazali su u NVO „Avlija“ i naglašavaju da se bez podizanja ekološke svijesti građana i saradnje između stanovništva, lokalnih vlasti, NVO sektora, mjesnih zajednica i sredstava informisanja ne može doći do bilo kakvog rješenja u oblasti zaštite životne sredine.

Kazne od 500 do 1.500 eura

Načelnik rožajske Komunalne policije Mensur Kalender je, u izjavi za RTR, rekao da je nelegalno odlaganje otpada najčešći problem s kojim se suočava ta služba.

-I pored toga što svakodnevno pišemo naloge za kazne u oblasti nelegalnog odlaganja otpada, koje najčešće završava u rijekama, nismo zadovoljni postignutim rezultatima jer određeni građani i dalje ostaju neposlušni – rekao je Kalender ukazujući da kazne u oblasti kršenja zakona u ovoj oblasti za fizička lica iznose 500 eura, a za pravna lica između 1.000 i 1.500 eura. On je apelovao na neodgovorni dio stanovništva da povede računa o čistoći, jer u suprotnom, komunalni policajci su u svakom momentu spremni da napišu naloge za pokretanje prekršajnih postupaka.

Najveći kritičari koji su prepoznali problem zagađivanja životne sredine su grupa mladih entuzijasta koji djeluju kroz organizovanje akcija čišćenja divljih deponija, a naročito putem Fejsbuk stranice „Očistimo Rožaje“.

Administratori te stranice putem video-zapisa i slika sa terena skreću pažnju neodgovornim građanima i organima koji se bave zaštitom životne sredine, ukazujući na ogromne probleme usljed nepravilnog odlaganja otpada.

Iz organizacije ističu da se otpad nalazi na svakom mjestu, pored magistralnih puteva, rijeka, potoka i udubljenja pa čak i pored kontejnera. Navode da od smeća nisu pošteđene ni prigradske šume, pa ni šumski kompleksi udaljeni od gradskog područja.

Nesavjesni građani odlažu svakakav otpad pored puteva i to rade potpuno nesmetano. Nedavno smo, pored zaobilaznice oko Rožaja, u Crnji, zatekli skoro nov kauč koji je neko tu ostavio, a u obližnjoj šumi je ostavljena garnitura namještaja za dnevnu sobu. Pitamo te osobe zašto namještaj nisu nekome poklonili?! Iako redovno javno ukazujemo na ovakve i slične probleme nesavjesni građani kao da nam prkose pa sve više krše zakone u ovoj oblasti, istakli su iz administatori pomenute FB stranice.

Na prisustvo ogromnih količina otpada i divljih deponija ukazala je nedavno na sjednici lokalnog parlamenta odbornica BS-a Hajrija Kalač. Ona je pozvala nadležne da se najodlučnije obračunaju sa zagađivačima okoline, kroz kaznenu politiku.

Da je ekološka svijest pojedinih građana Rožaja nedovoljno razvijena, pokazuje i to što pojedinci koji žele da se oslobode svojih kućnih biblioteka knjige jednostavno ostavljaju razbacane pored gradskih kontejnera. Povodom jednog od takvih incidenata koji se nedavno desio reagovala je Mirsada Šabotić, profesorica u Gimnaziji „30. septembar“ pozivajući građane koji ne žele knjige da ih jednostavno poklone toj srednjoškolskoj ustanovi.