LIRIKA SENADINA PUPOVIĆA

0
82

Piše: Prof. dr Draško Došljak

 Senadin Pupović (Plav, 1962. ) u svojoj novoj zbirci „Uski prolaz“ daruje zavičajne, sjetne i ljubavne pjesničke brojanice.

Pupovićeva zavičajna poezija u kojoj dominiraju teme i motivi vezani za rodni kraj ili zavičaj jesu nit koja se proteže ovom zbirkom. Stihovima istražuje prirodu, tradiciju, običaje, istoriju i kulturu specifičnu za to geografsko područje. U ovim stihovima izražavaju se duboke emocionalne veze i identitet ljudi sa njihovim rodnim krajem.

Ljubav prema zavičaju –naglašava emocionalnu vezu pjesnika sa svojim zavičajem. On izražava duboku emociju prema rodnom Plavu, podvisitorskom kraju, koristeći poeziju kao sredstvo za izražavanje te ljubavi i povezanosti. Takođe, ova poezija obiluje i opisima prirodnih ljepota. Ovi opisi su inspirativni i emotivni. Kroz zavičajnu poeziju, pjesnik  iskazuje elemente bogate tradicije, običaja. Pjesnik koristi svoje pjesničko stvaralaštvo da oživi tradicionalne priče, legende, rituale i folklorne elementa koji su dio nasljeđa pjesnikovog zavičaja. Sve je to sadržano u pjesmama: „Gledanje u dlan“, „Umjesto oproštaja“, „Kićenje auta“.

Pjesnik kroz prizmu zavičaja iskazuje i svoj lični identitet. Ova introspekcija rezultira pjesmama koje istražuju unutrašnje konflikte, borbe i trijumfe pjesnika u kontekstu svog zavičaja. Potvrđuju to pjesme „Plavski vrtlozi“, „Na jezeru“, „Kuća pored Lima“, „Biljeg“, Ibrove ruže“.

U ovoj poeziji sjećanja i nostalgija su česti elementi u Pupovićevoj zavičajnoj poeziji – to su elementi za istraživanje dubokih emotivnih iskustava. Sjećanje na djetinjstvo su, takođe, dragocjeni izvori u Pupovićevim pjesmama. U pjesmi „Nemirno dijete“, Pupović pjeva: „I dalje sam, eto, nalik nemirnom djetetu,/ i dalje šerujem,/ ne znam šta bi danas na to rekao moj otac“.

Jezičke i stilske posebnosti su ključne karakteristike zavičajne poezije koje doprinose autentičnosti i bogatstvu pjesničkog izraza. Ove karakteristike se odnose na korišćenje lokalnih izraza, jezičkih posebnosti i stilističkih elemenata koji su specifični za piščev zavičaj. Pjesnik u poeziju uključuje lokalna imena i geografske reference koja su značajna za njegov zavičaj. Ovi detalji dodaju autentičnost pjesmi i pomažu u stvaranju atmosfere koja je specifična za podprokletijsko podneblje. U pjesmi „Plavski vrtlozi“ ta leksika je dominantna: „Hor ću ti učinjet/ako mi ne dođeš na zijafet,/znam da ćeš havrike/ako ne dojavi ona čora/što ti ne učinje hise,/i helj si tri dana“.

U ovim pjesmama Senadina Pupovića, autor se fokusira i na ljubavna osjećanja: strast, sreću, tugu, čežnju. On često koristi simbole i metafore kako bi prenio dubinu i složenost ljubavnih osjećanja. Ovi simboli su nekada prirodni elementi (cvijet, ptica, sunce, mjesec) ili apstraktni koncepti (vatra, putovanje). U pjesmi „Ime u pijesku“, Senadin Pupović veli: „Napisaću ti jednom u predvečerje/ime u pijesku, da ostane trag/pred tvojim pogledom, iako znaš/da će prije vjetar/ispisati moja sjećanja“, a u pjesmi : „Promjena“: „Ne brini za tvoju dragu/ dok je u tvom zagrljaju,/ne može joj ništa ni vjetar/koji ne poznaje granice“, i u pjesmi „Zajedno“ zaključuje: „Kad sam pored tebe/ ne osjećam olovnu jesen, oblaci mi ne kradu jutro,/ volim sunce u tvom pogledu/… moram te sačuvati u pjesmi“. I sačuvao je u stihovima „Uski prolaz“.

Kroz svoje pjesme, Pupović nastoji da prenese dubinu i složenost ljudskih emocija koje proizilaze iz ljubavi, stvarajući tako djelo koje dodirije srce čitalaca. U njegovim stihovima nailazimo na romantični idealizam, gdje se ljubav prikazuje kao nešto savršeno i neosporno.

Osim sreće i radosti, u njegovim stihovima provijavaju i tamniji aspekti ljubavi: bol, tuga, razočaranje. Svoje emocije pjesnik iskazuje i kroz pesimističke i tugaljive stihove koji odslikavaju složenost ljudskih odnosa: „“To je sjetna pjesma koja nosi nadu/ Kao sevdah na harmonici/ Kad se osluškuje skrivena čežnja“.

Kroz razlikost tema, emocija i stilova, Pupović pokazuje da ljubavna poezija ostaje jedan od najuniverzalnijih i najdubljih izraza ljudskih osjećanja, inspirišući i pjesnike i čitaoce.

U pjesmama koje posvećuje Huseinu Bašiću, Adnanu Bakoviću, Halimu Pejčinoviću, pjesnik Pupović na lirski način iskazuje kulturu sjećanja i pokazuje dužnost i lijepu obavezu pjesnika.

Ljekar, slikar, muzičar i pjesnik Senadin Pupović zbirkom „Uski prolaz“ potvrđuje pjesnika koji voli i razumije život, darujući nam stihove kao putokaze djetinjstva, uspjeha, ljubavi i nostalgije. Pjesnička riječ koja traje i obavezuje!