Košuta: Nadam se preispitivanju rezultata rada Abazovića i saradnika

0
204

Upravni sud je 8. maja poništio rješenje Vlade sa telefonske sjednice od 19. decembra 2022. godine, kojim je Alija Košuta razriješen sa pozicije predsjednika Upravnog odbora Fonda PIO. Odluku je donijelo vijeće sudija Dragana Đuretića, Ane Perović-Vojinović i Davora Stojkovića.

Košuta je za Pobjedu kazao da je smiješno i tužno što je Vlada navela u odgovoru na tužbu.

– Naime, bio sam izvršni direktor u privrednom društvu Hilton Rožaje od 1. marta 1998. do 1. marta 2010. godine, kada sam podnio ostavku, što znači da sam na toj funkciji bio punih 12 godina i svaka godina je završena pozitivnim rezultatom poslovanja. Vlada, posmatra i prikazuje stanje Hilton Rožaje, vjerovatno na dan odgovora na tužbu – kazao je Košuta dodajući da su ovim pokušali da obmanu sud.

– Nijesu uspjeli, činjenice su takve, a navodi Vlade netačni. Predsjednik Vlade Abazović u svom stilu. Nadam se da će ubrzo, nadležni državni organi preispitati rezultate rada Vlada poslije 30. avgusta 2020. Godine i koliko su štete nanijeli državi i građanima Crne Gore. Jedino uspješno mu je radilo njegovo ortačko društvo ,,Tabako imort-export“ – poručio je Košuta.

Osim Košute, na pomenutoj telefonskoj sjednici razriješena su još dva člana Upravnog odbora Fonda PIO, a dan poslije bila je zakazana sjednica sa jednom tačkom dnevnog reda – izbor direktora Fonda.

– Vjerovatno je procijenio da njegov favorit neće biti izabran i na taj način je spriječio izbor – tvrdi Košuta i ističe da je od tada pa do današnjeg dana Fond PIO u nezakonitom stanju.

– Još nije imenovan predsjednik Upravnog odbora i dva člana, tako da je u ovom tijelu od četiri člana koji predstavljaju državni interes u mandatu samo jedan, a direktor je četvrti put u VD stanju. Tako funkcioniše Vlada CG. Imaće posla nadležno tužilaštvo – poručio je Košuta.

U presudi Upravnog suda stoji da su nejasni razlozi navedeni za smjenu Košute i dva člana odbora, zbog toga što ih je ta ista vlada postavila pola godine ranije. Sud ukazuje da nedostatak razloga i obrazloženja u osporenom rješenju predstavlja kršenje člana 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, budući da ovaj član obavezuje tuženog da pruži valjano obrazloženje svojih odluka. Tuženi je bio u obavezi da da jasne činjenične i pravne razloge na kojima je zasnovao svoju odluku, a sve kako bi se njena zakonitost mogla ispitati.

– Nedostatak konkretnih i individualizovanih razloga za razrješenje ne mogu nadomjestiti razlozi iz odgovora na tužbu, jer obrazloženje mora biti sadržano u samom osporenom aktu, čime se omogućava ocjena pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja i primjene odgovarajućih materijalnih propisa – stoji u presudi.

Vlada bi, kako se navodu u presudi, u ponovnom postupku trebalo da otkloni nepravilnosti i donese novo zakonito rješenje.