Dr Asad Kalač o simptomima bolesti srca

0
175

Dr Asad Kalač je specijalista Interne medicine u Domu zdravlja Rožaje.  Osnovnu i srednju školu je završio u Rožajama, Medicinski fakultet 2009.godine u Nišu, specijalizaciju iz Interne medicine 2019. godine u Beogradu. Odmah nakon završene specijalizacije radi kao specijalista Interne medicine u Domu zdravlja sa stacionarem u Rožajama. Od 15. marta 2020. godine vodi Covid – stacionar sa 20 postelja u kojem se liječe lakše i srednje teške upale pluća kod Covid – 19 pozitivnih pacijenata.  

Šta sve negativno utiče na rad srca?

Najvažniji faktori rizika za srčana oboljenja su nepravilna ishrana bogata mastima, fizička neaktivnost, pušenje, štetna upotreba alkohola. Kod pojedinca pomenuti faktori mogu se prezentovati kao povišen krvni pritisak, povišene vrijednosti šećera u krvi, povišene vrijednosti masnoće u krvi, gojaznost. Prisustvo ovih faktora rizika povećava rizik za razvoj infarkta srca, šloga, srčane slabosti i drugih komplikacija. Neizostavno je spomenuti i uticaj siromaštva, stresa i naravno nasljednog faktora.

Koji su tipični simptomi kardiovaskularnih bolesti?

Prvi znak srčanih bolesti često je srčani ili moždani udar. U ranim fazama simptomi koji izgledaju kao obične smetnje mogu doći i nestati.  Najčešći simptomi srčanog udara su bol ili nelagodnost u sredogruđu, bol ili trnjenjelijeve ruke, lijevog ramena, lijevog lakta, unurašnje strane lijeve ruke, trnjenje i bol donje vilice, bol u leđima (između lopatica), osjećajnedostaka vazduha, gušenje, mučnina, povraćanje, nesvjestica, intenzivno preznojavanje, bledilo. Najčešći znaci moždanog udara su iznenadna slabost lica, ruke, noge (jedne polovine tijela), konfuznost, smetnje sa govorom, smetnje sa vidom, ozbiljna glavobolja nepoznatog uzroka, nesvjetica ili gubitak svijesti.  Takođe određena stanja poput koronarne bolesti ili visokog krvnog pritiska postepeno slabe srce pa ono više nije u stanju da zadovolji potrebe organizma za kiseonikom. Srčana slabost je ozbiljno stanje koje u većini slučajeva zahtijeva doživotno liječenje. Najčešći simptomi srčane slabosti su nedostatak vazduha i otežano disanje, umor i slabost, pospanost, oticanje nogu, članaka ili stopala, oticanje trbuha, brz i nepravilan rad srca, uporni kašalj nekada praćen krvavim ispljuvkom, bol u grudima, nedostatak apetita.

Šta obuhvata skrining odnosno otkrivanje nepoznatih poremećaja zdravlja?

Svaka osoba starija od 40 godina treba da obavi osnovni skrining (otkrivanje nepoznatih poremećaja zdravlja) koji obuhvata: laboratorijske analize (hematološke, biohemijske, nivo hormona štitaste žlijezde…), EKG pregled, rentgenski snimak srca i pluća kao i opšti fizikalni pregled. Ukoliko postoje faktori rizika, prije svih dijabetes, hipertenzija i genetska osnova kardioloških bolesti u mlađim godinama života ovi pregledi treba da se vrše i ranije, dakle prije 40-te godine života. Ovi pregledi pripadaju domenu opšteg internističkog pregleda. U zavisnosti od simptomatologije kod pacijenata se indikuje: ultrazvučni pregled srca, ergometrijski test opterećenja ili ergometrijski stres eho, 24h holter krvnog pritiska, 24h holter EKG-a, MSCT koronarografija, invazivna koronarogafija…

Postoji li veza između gojaznosti, odnosno obima struka i srčanih oboljenja?

Gojaznost, obim struka i srčana oboljenja su u direktnoj vezi. Metabolički sindrom je kompleksno oboljenje metabolizma koje uključuje: gojaznost, rezistenciju na insulin, smanjenu toleranciju glukoze, povišen krvni pritisak i povišene vrijednosti holestrola u krvi. Identifikacija osoba sa metaboličkim sindromom ima za cilj podsticanje na promjene životnog stila čime se može uticati na sve negativne metaboličkepromjene u organizmu i na taj način smanjiti rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Metabolički sindrom je definisan visceralnom gojaznošću (obim struka veći od 94 cm za muškarce, 80 cm za žene) uz barem dva od sljedeća četiri kriterijuma: povišen krvni pritisak (veći od 130/80 mmHg), povišena koncentracija glukoze u krvi na tašte (veća od 5.6 mmol/l), povišena koncentracija triglicerida u krvi (više od 1.7 mmol/l), niska koncentracija HDL – „dobrog holesterola“ – (manje od 1.29 mmol/l za žene i manje od 1.03 mmol/l za muškarce). U odnosu na normalnu populaciju osobe sa metaboličkim sindromom imaju veći rizik obolijevanja od: kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, masne jetre, bolesti bubrega, policističnih jajnika, gihta, demencije, nekih oblika karcinoma.

Kada pacijenti treba da budu zabrinuti, koje vrijednosti holesterola se označavaju kao opasne?

LDL holesterol ili „loš“ holesterol – njegovo određivanje je važno kao faktor rizika za koronarna oboljenja i za one pacijente kod kojih je dijagnostikovana ateroskleroza. Ateroskleroza je proces koji zahvata arterije i predstavlja kombinaciju promjena na unutrašnjem zidu arterija koja se sastoji od nakupljanja masnoća, djelova mrtvih ćelija, raznih produkata krvi i žarišta na unutrašnjem zidu arterija, što kao krajnji cilj ima suženje lumena krvnog suda.

Normalne vrijednosti LDL holesterola su 1.55-3.40 mmol/l. Povišene vrijednosti obično su povezane sa nepravilnom ishranom i stresom. Tada se povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, prije svega ateroskleroze.

Šta se od fizičkih aktivnosti preporučuje pacijentima kojima je dijagnostikovana aritmija a šta ostalima?

Prehrana i životni stil su svakako saveznici u prvenciji bolesti savremenog doba ali i atrijalnefibrilacije (poremećaj srčanog ritma).  Neophodno je prestati pušiti, piti alkohol i velike količine kofeina te izbjegavati stres. Brojne studije su potvrdile kako mediteranska dijeta štiti srce i pomaže regulaciji tjelesne težine i visokog krvnog pritiska. Ova prehrana se zasniva na visokom udjelu voća, povrća, maslinovog ulja, proizvoda od cijelog zrna žitarica, ribe, dok se znatno manje jede meso, prerađena hrana i slatko. Zdrave životne navike koje treba svakako usvojiti su redovna umjerena fizička aktivnost (hod po ravnom u trajanju od najmanje 30 minuta), održavanje normalne tjelesne težine.

Ukoliko osoba u porodici sa jedne ili obje strane ima srčane bolesnike, da li to znači da je izložena povećanom riziku od kardiovaskularnih oboljenja?

Epidemiološka istraživanja pokazuju da je rizik od razvoja bolesti srca povećan kod onih osoba čiji je otac oboleo prije 60-te godine ili majka prije 65-te godine života. Međutim, utvrđeno je i da genetska predispozicija nije obavezujući faktor. Bolest srca je multifaktorijelna i stilom života se može promijeniti. Kada su u pitanju srce i krvni sudovi koji doprinose razvoju bolesti dijele se na promenljive (krvni pritisak, holesterol, nivo šećera u krvi, pušenje) i nepromenljive (životna dob, pol, nasljeđe). Dakle, „genetika“ može doprinijeti razvoju bolesti ali je ne mora direktno uzrokovati.

Kakva je veza izmedju menopauze i srčanih oboljenja?

Menopauza nije bolest, već fiziološka faza u životu žene koju karakterišu promjene u nivou polnih hormona, ali posljedično i brojne druge manifestacije.Kardiovaskularne bolesti predstavljaju najčešći uzrok obolijevanja i smrtnosti kod žena u ovom životnom razdoblju, a smatra se da je glavni uzrok deficit hormona estrogena. Poznato je da estrogen ispoljava direktan povoljan efekat na zidove krvnih sudova, ali i indirektno utičući na povoljan lipidni status. Tako je kardiovaskularni rizik kod žena u premenopauzi 2.5 do 4.5 puta manji nego kod muškaraca iste starosne dobi. Ovakvi rezultati koreliraju sa nižim vrijednostima „LDL“ holesterola ( tzv. lošeg) i višim vrijednostima „HDL“ holesterola (tzv. dobrog).

Da li je kafa štetna za srce? Kako je povezano pušenje sa bolestima srca?

Kafa pored svoje prijatne arome nosi sa sobom i određene rizike. Naime, ljubitelji kafe imaju povećane izglede da budu prinuđeni da uzimaju lijekove koji kontrolišu visok krvni pritisak, utvrdili su finski naučnici. Oni međutim nisu otkrili povezanost između količine kafe koju neko popije i povećanog rizika koji nosi povišen krvni pritisak. U principu, veza između konzumiranja kafe i kardiovaskularnih bolesti je komplikovana i potrebna su dalja istraživanja. Pušenje izaziva kardiovaskularne bolesti kroz niz mehanizama. Prvo, oštećuje endotel (unutrašnji sloj krvnog suda), povećava masne naslage u arterijama, podiže vrijednost holesterola, naročito LDL, smanjuje HDL, smanjuje lipoprotein visoke gustine i nikotin izaziva spazam – grčenje mišića krvnog suda. Dakle, nikotin, glavna komponenta duvana, ubrzava srčani udar i podiže krvni pritisak.

Kako reagovati u slučaju srčanog udara?

Pri pojavi simptoma srčanog udara najvažnije je ostati priseban i na vrijeme preduzeti određene radnje: ukoliko se bolesnik sa bolom u grudima naglo sruši na pod i pritom izgubi svijest, odmah utvrdite diše li i da li mu radi srce, ako je bolesnik samo bez svijesti osigurati prohodnost disajnih puteva postavljanjem bolesnika u stabilan bočni položaj i pozovite hitnu medicinsku pomoć. Ukoliko bolesnik ne diše i ne radi mu srce, odmah započeti postupak oživljavanja (dva udaha, 15 pritisaka na donju trećinu grudne kosti), a neko neka odmah pozove hitnu pomoć. Ukoliko je bolesnik pri svijesti treba ga umiriti i neodložno pozvati hitnu medicinsku pomoć. Obolelog što prije prevesti do najbliže bolnice.