NE ŽELIMO IZGRADNJU MINI HIDROCENTRALE

0
815

Žitelji rožajskih sela Gornji i Donji Bukelj, Kaluđerski laz, Dacići, Bandžov i Peškoviće, u kojima isključivo živi albansko stanovništvo, jedinstveni su u stavu da se na prostoru kojem gravitiraju ne grade mini hidrocentrale.

Oni su to jasno saopštili predstavnicima potencijalnih investitora firmama „Artek“’ i „Erlang“ i predstavnocima lokalne uprave na zboru građana koji je održan u OŠ Daciće. Osnovni razlog za takav njih stav, kako je rečeno jeste bojazan da bi rječice Lazanka i Bukeljka presušile u djelovima svojih tokova gdje je planirano postavljanje cijevi za mini hidroelektrane što bi imalo nesagledive posljedice u dijelu razvoja turizma, ali i za poljoprivredu i stočarstvo, od kojih žive mještani toga kraja.

Predsjednik MZ Hysen Daci je kazao da su već razgovarali sa predstavnicima lokalne vlasti i jasno im saopštili da neće dozvoliti gradnju mini hidroelektana na tom prostoru jer već imaju loša iskustva sa koncesijama od eksplatacije kamena i šume.

„S obzirom na iskustvo sa koncesijama na šume i koncesijama na kamen, našu sredinu ne prati sreća, jer mi ovdje trpimo mnogo više štete nego koristi“, kazao je Hysen Daci, otvarajući zbor.

Potencijalni investitor, Marko Pavlićević objasnio da je riječ o investiciji vrijednoj između 2,5 do tri miliona eura, koja planira otvaranje četiri do šest radnih mjesta. Pavlićević je kazao da projekat podrazumijeva izgradnju novog dalekovoda o trošku investitora, a predočio je i mogućnost izgradnje dva ribnjaka kojima bi upravljali žitelji ovog područja. Takođe, kada je riječ o ulaganjima, Pavlićević je napomenuo da je investitor spreman da uloži sredstva u rekonstrukciju škole u Dacićima, a pomenuo je i mogućnost ulaganja u seosku rasvjetu. Osim toga, on je dodao da je na investitoru da rekonstruiše put koji bi eventualno bio oštećen, kao i da bi se dio opštinskih prihoda mogao sliti na račun mjesne zajednice.

„U javnost je iznešeno mnogo dobrih i loših informacija o hidroelektranama. Mi planiramo upošljavanje četiri do šest osoba koje bi bile u funkciji čuvara i održavanja sistema, a samo jedno ili dva visokostručna lica bi upravljala hidroelektranom.

Soko Dacić je objasnio da je na ovom području svojevremeno živjelo oko 80 domaćinstava odnosno takozvanih zajednica, ali da se stanovništvo u kontinuitetu iseljavalo.

„Posljednje iseljavanje imali smo 1999, a ovim projektom kojim je planirana izgradnja mini hidro centrala nama se danas ponovo otvaraju rane. Umjesto da država stimuliše povratak naših ljudi na svoja ognjišta, neko planira da nam oduzme vode, koje su ukras i ljepota našega kraja na kojima se poji biljni i životinjski svijet, jer ovo je rezervat divljači i netaknute prirode. Ovdje je veoma malo naroda ostalo pa ako se ostvare planovi o izgradnji hidrocentrala to bi do temelja poremetilo naše živote. Država je uzela naše šume, a mi nemamo pravo da uzmemo ni drva za ogrijev. Nezaposlenost je ogromna pa dolaska Bošnjačke stranke na vlast, prije četiri godine, mi nijesmo imali ni jednog predstavnika u lokalnoj upravi, ali nikada ih nijesmo imali u policiji, jer država nema povjerenja u nas. I pored toga mi smo uvijek bili lojalni ovoj državi koja nam nije uzvratila tu lojalnost“, kazao je Dacić.

Rustem Ljaić iz Kaluđerskog Laza, je prenio stav mještana tog zaseoka – da ne postoji šansa da neko gradi elektranu u tom selu.

„Projekat možete realizovati samo preko nas mrtvih. Naše kuće su tokom rata 1999. oštećene i svakom domaćinstvu je država trebala da isplati odštetu od po 50.000 maraka, ali ni do danas ništa nijesmo dobili osim iseljavanja naše omladine. Mi 15 godina udišemo prašinu sa kamenoloma, a sada hoćete i vodu da nam oduzmete. Mi nijesmo protiv nikoga, ali neka cijela Crna Gora zna da ćemo prije dati živote nego naše potoke na kojima napajamo stoku i pojimo bašte. O nama niko u Crnoj Gori ne vodi računa i nećemo dozvoliti da bilo ko pokuša takve investicije na ovom prostoru“, izričit je Ljaić.

Sekretar za ekonomski razvoj i preduzetništvo u lokalnoj upravi, Nezir Dacić, je kazao da će lokalna uprava stati na stranu mještana te da opština neće dati saglasnost za realizaciju projekta ukoliko oni budu protiv te investicije. On je kazao da je riječ o zapuštenim selima u koja se decenijama ništa nije ulagalo te da je sada planirana izgradnja dvije mini hidrocentrale.

Odbornik u SO, Muhamed Dacić, je takođe ustvrdio da se šumski sortimenti sijeku nemilice.

„Bog nam je dao šume, ali one polako nestaju zbog neplanske sječe. Od ovog resursa profitiraju samo. Mi smo u skupštini donijeli odluke o zaštiti Hajle, Štedima i Turjaka u cilju razvoja turizma. Izgradnjom mini hidrocentrala, ti bi projekti ‘pali u vodu’, tako da smo apsolutno protiv toga“, rekao je Dacić.

F.Kalić, Radio CG