Piše: prof. dr Draško Došljak
U izdanju NVO „Zeleni polumjesec“ objavljena je knjiga „BIBLIOGRAFIJA časopisa Bošnjačke novine (2006 – 2015)“, autora dr Amera Halilovića i Dragane Marković.
Bibliografija (grč. biblion=knjižica, grafein=pisati) je naučna disciplina koja „sabira, vrednuje, odabira, sadržajno analizira i opisuje štampane ili na drugi način umnožene, javnosti namijenjene tekstove, pa te opise klasifikuje, uređuje i publikuje. Namjera je da se pruži informacije o literaturi i pomogne za stručni i naučni rad. Izraz bibliografija znači i nauku o teorijskim i metodičkim osnovama rada bibliografa i sam popis knjiga. U početku je značila pisanje ili prepisivanje knjiga. Tek u prvoj polovini 17. vijeka , izraz bibliografija počeo se upotrebljavati u značenju popisivanja knjiga, opis knjiga i to u djelu Gabriela Naudéa Bibliographia politica, a bibliograf u značenju popisivača knjiga. Popisi knjiga su do tada nazivani: catalogus, bibliotheca, index, thesaurus, annales, itd. Od posljedje četvrtine 18. vijeka, izraz bibliografija se u Francuskoj često upotrebljavao ne samo za popise već i za cjelokupnu nauku o knjizi, ono što danas nazivamo bibliologijom“.
„Bošnjačke novine“, kao časopis, imale su značajnu ulogu u informisanju, obrazovanju i kulturnom oblikovanju bošnjačkog naroda. Njihovi tekstovi obuhvataju različite teme – od politike i društva, preko kulture i književnosti, do pitanja jezika, vjere i identiteta. Bibliografija ovog časopisa omogućava istraživačima i drugim čitaocima da na jednom mjestu pronađu pregled svih objavljenih članaka, autora i tema, što znatno olakšava daljnji istraživački rad i analizu.
Bibliografija predstavlja temelj svakog ozbiljnog naučnog, kulturnog i istorijskog istraživanja. Ona omogućava sistematski pregled objavljenih radova, praćenje razvoja ideja i lakši pristup izvorima znanja. U tom kontekstu, bibliografija časopisa „Bošnjačke novine“ dr Amera Halilovića i Dragane Marković ima izuzetnu važnost za proučavanje bošnjačke kulture, identiteta, društvenih prilika i istorijskih procesa kroz vrijeme.
Jedna od ključnih vrijednosti bibliografije „Bošnjačkih novina“ jeste očuvanje kulturne i istorijske baštine. Tekstovi objavljeni u ovom časopisu (1.278 ukupno) svjedoče o vremenu u kojem su nastali, bilježe važne događaje i odražavaju stavove i razmišljanja tadašnjeg društva i pojedinaca (oko 300 autora). Bez sistematski uređene bibliografije, veliki dio tog sadržaja mogao bi ostati zaboravljen ili teško dostupan budućim generacijama.
Osim navedenog, bibliografija doprinosi razvoju naučnih istraživanja. Ona omogućava upoređivanje tema kroz različite periode, praćenje kontinuiteta ili promjena u načinu razmišljanja, kao i identifikaciju najznačajnijih autora i tekstova. Time se stvara čvrsta osnova za pisanje naučnih radova koji se bave bošnjačkom istorijom i kulturom.
Bibliografija časopisa „Bošnjačke novine“ nije samo tehnički spisak objavljenih radova, već vrijedan dokument kulturne memorije. Njena važnost ogleda se u očuvanju identiteta, podsticanju istraživanja i omogućavanju dubljeg razumijevanja prošlosti bošnjačkog društva, kao i interkulturalnosti.
Pisanje bibliografija predstavlja važan deo svakog naučnog, stručnog ili školskog rada. Bibliografija je spisak svih izvora koji su korišćeni tokom istraživanja i pisanja rada, a njen osnovni cilj jeste da pokaže odakle potiču informacije, ideje i podaci koji su u radu predstavljeni. Na taj način se obezbeđuje tačnost, vjerodostojnost i akademska poštenost.
Jedan od najvažnijih razloga za pisanje bibliografije jeste poštovanje tuđeg rada. Navođenjem izvora autor pokazuje da cijeni trud i znanje drugih istraživača, pisaca i autora. Time se izbjegava plagijat, odnosno neovlašćeno prisvajanje tuđih ideja, što je, danas, ozbiljan problem u obrazovanju i nauci.
Bibliografija omogućava čitaocima da provjere tačnost navedenih podataka. Ako neko želi da se detaljnije upozna sa određenom temom, bibliografija mu služi kao vodič ka dodatnoj literaturi. Na taj način rad ne predstavlja samo završeni tekst, već i polaznu tačku za dalje učenje i istraživanje.
Bibliografija doprinosi kvalitetu samog rada. Rad koji sadrži jasno i pravilno napisanu bibliografiju ostavlja utisak ozbiljnosti i posvećenosti temi. Zbog svega navedenog, pisanje bibliografija ima veliki značaj i predstavlja neizostavan deo svakog uspešnog pisanog rada
Dosadašnja istraživanja neophodna za razvoj nauke toliko su narasla tokom vremena da ih je moguće pratiti samo preko specijalnih registrovanih ili referentnih stručnih ili predmetnih bibliografija. Za nauku i naučne radnike bibliografija je putokaz, čak i kada je referativnog karaktera. Naučnik mora da prouči svaki samostalni rad za koji je preko bibliografije odredio da je značajan za njegovo istraživanje.
U knjizi dr Amera Halilovića i Dragane Marković „Bibliografija časopisa Bošnjačke novine“, radovi su razvrstani po različitim kategorijama, oblastima: Nauka i znanje uopšte. Civilizacija. Kultura: Nagrade. Priznanja. Odlikovanja; Razne javne manifestacije. Knjižvne večeri; Organizacije. Društva. Udruženja; Simpozijumi. Kongresi. Konferencije. Naućni skupovi. Tribine; Filozofija. Psihologija; Istorija. Školstvo; Grafička umjetnost. Slikarstvo; Književna kritika. Stvaralaštvo pojedinih književnika. Promocije knjiga; Dnevnici. Sjećanja. Memoari….i drugo. Ukupno 54 cjeline.
Najzastupljeniji autori (10 i više bibliografskih jedinica) su: Jakub Durgut, Safet Hadrović Vrbički, Mirela Avdić, Zaim Azemović, Ćerim Bajrami, Jasmin Ćorović, Suada Džogović, Ešef Hadžić, Amil Ibrahimagić, Edin Jadadić, Faruk Kalić, Zejnel Klimenta, Hajriz Luboder, Zumber Muratović, Kemal Musić, Osman Nurković, Adis Pepić, Ibrahim Reković, Armin Sijarić, Haris Šabotić, Sead Šahman, Denis Sutović, Omer Turković…
Knjiga „Bibliografija časopisa Bošnjačke novine (2006 – 2015)“, autora dr Amera Halilovića i Dragane Marković, čiji su recenzenti Salko Luboder i Božidar Proročić, lektorka Adela Kuč Halilović, grafički dizajner Damir Skarep, predstavlja uzornu knjigu – putokaz za slične projekte i dragocjen izvor istraživačima kulture bošnjačkog naroda. Ovo je knjiga koja se, na najbolji način, pridodaje našoj bibliografskoj literaturi.
